Borac protiv stresa i depresije

RHODIOLIN – RHODIOLA ROSEA

Rhodiola Rosea L. spada u porodicu biljaka Crassulaceae, a poznata je pod imenom ‘’zlatni koren’’, budući da je koren taj koji sadrži lekovite sastojke. Rhodiola raste na pjeskovitom tlu nanadmorskim visinama 3000 do 6000m  arktičkog područja Europe i Azije. Raste u visinu do 70 cm, ima cvetove žute boje. Jednogodišnja je biljka sa debelim rizomom (podzemnim dijelom stabljike), kod rezanja vrlo posebnog mirisa.

Vekovima se ova biljka koristila kao tradicionalni lijek u Rusiji, Skandinaviji i drugim zemljama. Između 1725. i 1960. u naučnoj medicinskoj literaturi Švedske, Norveške, Nemačke, Francuske, Rusije i Islanda pojavljuju se prvi članci o lekovitosti Rhodiole rosee. Od 1960. objavljeno je više od 180 farmakoloških, fitohemijskih i kliničkih studija o ovoj biljci.

Rhodiola rosea u tradicionalnoj medicini

Tradicionalna narodna medicina koristi ovu biljku za povećanje izdržljivosti, radne sposobnosti, produženje trajanja života, otpornost na poremećaje prilikom rada na velikim visinama, u tretmanima umora, depresije, anemije, impotencije, probavnih smetnji, infekcija i poremećaja nervnog sistema. U brdovitim predelima Sibira, tradicionalno se mladim parovima prije braka daje na poklon vreća sa korenima Rhodiole rosee kako bi se poboljšala fertilnost i osiguralo rođenje zdravog deteta. U srednjoj Aziji, čaj Rhodiole koristio se kao najdelotvorniji protiv prehlade i gripa za vreme snažnih zima. Mongolski doktori prepisuju je kod tuberkuloze i raka. Tokom vekova, samo su članovi pojedinih porodica znali kako ubrati divlji “zlatni korijen” kao i metode njegove ekstrakcije. Ljudi iz Sibira tajno su transportovali biljku starim trgovačkim putevima do Kavkaza gde bi trgovali u zamenu za vina iz Gruzije, voće, beli luk i med. Kineski carevi poslali su ekspedicije u Sibir da donesu “zlatni koren” za izradu medicinskih preparata. Od 1755. godine Rhodiola rosea uključena je u prvu Švedsku fakrmakopeju. Vikinzi su koristili ovu biljku za poboljšanje fizičke snage i izdržljivosti. Nemački istraživači opisuju dobro delovanje protiv bolova, glavobolje, skorbuta, hemoroida, kao stimulans i kao protivupalni  lek.

Ruski botaničar i taksonomičar Krylov iz ruske Akademije nauka, 1961. godine je  došao do zaključka da koren Rhoidole rosee sadrži snažne adaptogene i da ljude i životinje štiti od fizičkog i mentalnog stresa, toksina i prehlade. Istraživanja usmerena na lekove protiv bolesti poput raka, radijacijske bolesti i preparata za poboljšanje fizičke i mentalne kondicije dovela su do otkrića grupe jedinjenja fenilpropanoida koji su specifični za Rhodiolu roseu.

Geografska distribucija

Rhodiola kao rod potiče iz područja jugoistočne Kine i Himalaja. Razne vrste Rhodiole prirodno se pojavljuju u raznim planinskim područjima severne hemisfere. To su planinska područja Mongolije i Sibira, Islanda, Skandinavije pa sve južno do Pirineja, Alpa i Karpata. Nekoliko je vrsta takođe uočeno na Aljasci, u Kanadi i severnim planinskim područjima Sjedinjenih Država.

Fitohemijska svojstva

Rhodiola rosea ima slijedeće grupe jedinjenja u svom sastavu:

– fenil-propanoidi: rozavin, rozin, rozarin

– derivati fenil-etanola: salidrozid (rodiolozid), tirozol

– flovonidi: rodolin, rodionin, rodiozin, acetil-rodalgin, tricin

– monoterpeni: rozirdol, rozaridin

– triterpeni: daukosterol, beta-sitosterol

– fenolne kiseline: hlorogena i hidroksicinamička, galna kiselina

Standardizacija ekstrakta korjena Rodiole rosee odvijala se je u dve specifične faze. Tokom 1970-ih godina, smatralo se da je komponenta odgovorna za specifična svojstva ove biljke salidrozid (rodiolozid). Stoga su se prve tinkture i ekstrakti odobreni od veća za rusku farmakopeju standardizovali na minimum 0.8% sadržaja salidrozida.

Kasnih 1980-ih značajno je porasla potražnja za preparatima Rodiole rosee. Došlo je do preteranog prikupljanja divljeg biljnog materijala, te je kvalitet i efektivnost preparata počela opadati.

Naučna istraživanja otkrila su da se u izradi preparata koriste druge vrste roda Rhodiola (koje također sadrže salidrozide) i na taj način su se kopirali preparati R. rosee. Te su kopije bile lošeg kvaliteta, većinom bez farmakološkog delovanja. Stoga se došlo na ideju da je standardizacija na salidrozid nedovoljna u zaštiti autentičnosti preparata. Bilo je za pretpostaviti da Rhodiola rosea sadrži i brojne druge komponente koje još nisu bile otkrivene.

Nakon više od desetina godina istraživanja, Kurkin i saradnici predstavili su dokaze 1986. godine  da je hemijski sastav korena Rodiole rosee potpuno drugačiji od ostalih vrsta unutar roda Rhodiola.

Koristeći novorazvijene analitičke metode, Dubichev i saradnici otkrili su da koren Rodiole rosee sadrži tri cinamil alkohol-vicianozida: rozavin, rozin i rozarin. Ovi spojevi specifični su isključivo za ovu vrstu Rhodiole. Prema revidiranoj sovjetskoj fakrmakopeji iz 1989. godine, ekstrakti R. rosee u formi alkoholne tinkture standardizovani su prema rozavinu i salidrozidu. Premda se rozavini danas smatra prihvatljivim markerom za genetski čistu Rodiolu roseu i njene ekstrakte, oni nisu isključivo jedini spojevi odgovorni za farmakološko delovanje ove biljke dokazano kliničkim studijama. Zapravo, precizno određivanje velikog broja svih komponenti koje se nalaze u ovoj biljci tek treba učiniti. Ekstrakti R. rosee koji se koriste u kliničkim istraživanjima standardizovani su na minimum 3% rozavina i 0.8 – 1% salidrozida iz razloga jer je prirodni odnos ovih komponenti 3:1.

Od 1969. godine Rodiola rosea je i službeno uključena u rusku medicinu. Tijekom 1975. godine proizvod je odobren i registrovan od strane Ministarstva zdravlja pod nazivom Tekući ekstrakt Rhodiole. Medicinsko i farmakološko obrazloženje delotvornosti i korištenja ovog pripravka glasi: koristiti kao stimulans kod hroničnog umora, kod somatskih i zaraznih bolesti, kod psihijatrijskih i neuroloških poremećaja, kao i kod zdravih pojedinaca za uklanjanje umora, povećanje koncentracije, poboljšanje pamćenja i radne sposobnosti.

U Švedskoj, Rhodiola rosea je priznata kao biljni medicinski proizvod od 1985. godine i opisuje se kao sredstvo protiv umora sa stimulativnim djelovanjem. U Danskoj je Rodiola rosea registrovana takođe kao biljni medicinski proizvod. Izuzetno je rašireno korišćenje ove biljke u skandinavskim zemljama za povećanje mentalnih radnih sposobnosti tokom stresnih perioda, kao psihostimulans i opšte za poboljšanje stanja organizma.

Delovanje Rhodiole rosee

1. Djelovanje na centralni nervni sistem

Sistemske studije o Rodioli rosei započele su 1965. godine. Tada je uočeno da male i srednje doze imaju stimulišući učinak, dok veće doze imaju sedativni učinak kod miševa. Male doze povećavaju bioelektričku aktivnost mozga, vjerovatno direktnim uticajem na retikularnu formaciju moždanog debla. Dalje studije su otkrile da srednje velike doze ubrzavaju pamćenje. U malim i srednjim dozama Rodiola rosea stimuliše lučenje noradrenalina (NA), dopamina (DA), serotonina (5-HT) i izaziva nikotinske kolinergičke efekte na CNS-u.

Takođe pojačava delovanje navedenih neurotransmitera na mozak tako da povećava permeabilnost krvno-moždane barijere za prekursor dopamina i 5-HT.

Dijagram prikazuje moguće djelovanje Rodiole rosee na puteve u CNS-u. Kognitivne funkcije moždane kore (mišljenje, analiziranje, zaključivanje, kalkulacija i planiranje), kao i pažnja, pamćenje i učenje značajno su poboljšanje korišćenjem ove biljke. Pogoršanje funkcije moždanih puteva tokom starenja nastaje radi supresije aktivnosti ascendentnih acetilkolinskih moždanih puteva, što dovodi do poremećaja pamćenja. Rhodiola rosea blokira interferenciju sa tim putevima i može sprečiti disfunkciju moždanih sistema povezanu sa starenjem.

Kao antioksidans, Rodiola rosea štiti nervni sistem od oštećenja slobodnim radikalima. Stres interferira sa funkcijom pamćenja i tokom vremena dovodi do pogoršanja u sistemu memorije. Osim što poboljšava kognitivne funkcije, učenje i pamćenje stimulacijom NA, DA, 5-HT i Ach puteva, R. rosea takođe ispoljava pozitivan uticaj na pamćenje i proces mišljenja poboljšavajući otpornost prema fizičkom i emotivnom stresu. Stoga ovo dvojno djelovanje kognitivne stimulacije i emocionalnog smirivanja stvara povoljne preduslove za nesmetano odvijanje kognitivnih funkcija, pamćenja te za dugotrajnu zaštitu moždanih funkcija.

Iz brojnih istraživanja izvedenih na ovoj biljci, izdvojeno je sledeće djelovanje: smanjenje umora, povećanje radne sposobnosti, poboljšanje spavanja, poboljšanje lošeg apetita, smanjenje iritabilnosti, smanjenje glavobolja, smanjenje smetenosti. Uobičajena doza je 200 – 600 mg/dan. Poboljšanje percepcije i procesuiranja informacija značajno je izraženije nego kod primene sibirskog ginsenga (Eleuterococcus senticosus).

Rodiola rosea pokazala je povoljno delovanje i nakon trauma i vaskularnih lezija mozga. Posebno se pokazala dobrom u kombinaciji sa piracetamom kod pacijenata sa značajno smanjenim kognitivnim funkcijama. Rodiola rosea ne popravlja simptome maničnih poremećaja i može pogoršati paranoidna stanja. Kod Parkinsonove bolesti Rodiola rosea se pokazala korisnom u smanjenju simptoma zakočenosti, tremora, bradikinezije itd.

Utiecajem na nivo monoamina (NA, DA i 5-HT), Rodiola rosea utičee na emocije i time reguliše raspoloženje i anksioznosti u amigdalama, hipokampusu, hipotalamusu i srednjem mozgu. Stimulacija nikotinsko-kolinergičke aktivnosti u limbičkom sustavu temporalnog režnja takođe doprinosi ovim efektima.

Može pomoći i pacjentima sa simptomima depresije, fizičkog umora, gubitka pamćenja, kognitivnih poremećaja, seksulanih disfunkcija i poremećaja u menopauzi.

Djelovanje na fizičku radnu sposobnost

Brojne studije dokazale su kako Rodiola rosea povećava fizičku radnu sposobnost i značajno smanjuje vrijeme oporavka između dva seta intenzivnog vježbanja. Ove studije uključuju zdrave ljude izložene maksimalnom vežbanju na ergometrijskom biciklu, kao i kod skijaša i biatlonaca. Doza od 150 mg suhog ekstrakta standardizovanog na 3% rozavina i 1 % salidrozida dana je ispitanicima. Nakon 30 minuta izloženi su precizno merenom fizičkom naporu sa ciljem da dođu do vrednosti osnovnog umora. Nakon 5 minuta odmora, nastavili su sa fizičkom aktivnošću do maksimalnog mogućeg umora kojeg mogu izdržati. Za vrijeme drugog ciklusa vežbanja, Rodiola rosea povećala je radnu sposobnost za 9% u odnosu na placebo grupu. Oporavak se merio kao vreme potrebno za spuštanje srčane frekvencije i pritiska na normalnu vrednost.

Za vreme oporavka tokom perioda od 10 minuta, puls je usporio za faktor 2.5 kod Rodiole rosee naspram 1.9 u kontrolnoj grupi. Tokom trodnevnog perioda oporavka, ispitanici kojima je dan preparat piridrola žalili su se na nesanicu, ekscitabilnost i iritabilnost, dok se ispitanici koji su dobili Rodiolu roseu nisu žalili na nikakve probleme.

Adaptogene biljke razlikuju se od ostalih stimulansa za vreme napornog i iscrpljujućeg mišićnog rada. Kod klasičnih stimulansa početno povećanje radnog kapaciteta praćeno je periodom značajnog smanjenja radne sposobnosti. Učestalo uzimanje stimulatora CNS-a dovodi do pražnjenja zaliha katekolamina u mozgu i usporenja refleksa. Nasuprot tome, kod primjene R. rosee nakon početnog povećanja radnog kapaciteta sledi daleko blaži pad tako da radna sposobnost i dalje ostaje iznad granice proseka. Studije na životinjama daju odgovore o mehanizmima kojima se ovo postiže. Rodiola rosea povećava osnovni metabolizam, ATP i kreatinin fosfat u mitohondrijima mozga i mišića. Takođe može poboljšati ponovnu asimilaciju amonijaka i energetski metabolizam ćelija pojačavajući sintezu ATP-a, RNA, proteina i aminokiselima. Metabolizam masnoća povećan je dvostruko više nego delovanjem eleuterokoka.

2. Adaptogeno, antistresno i neuroendokrino djelovanje

Da bi neka biljka ili spoj bio adaptogen, mora zadovoljiti slijedeća tri kriterijuma:

– poremećaji normalnih fizioloških funkcija organizma moraju biti minimalni

– delovanje mora biti nespecifično

– adaptogen treba normalizirajuće da deluje na poremećene funckije organizma

Adaptogeni smanjuju oštećenja nastala delovanjem stresora na način da menjaju reaktivnost obrambenog sistema organizma, uključujući hipotalamičko-hipofiznu osovinu i referentni simpato-adrenalni sistem.

Nespecifična otpornost može se poboljšati podsticanjem neuroloških mehanizama koji sudeluju u reakciji stresa (katekolamini, serotonin i endorfini). Serotoninski sistem neophodan je za reakciju na stres, adaptaciju na novonastale uslove u okruženju kao i za toleranciju na hipoksiju. Brojni stresori smanjuju serotonin u hipotalamusu. Smatra se da R. rosea povisuje nivo serotonina u hipotalamusu i srednjem mozgu. R. rosea takođe smanjuje altivaciju nekoliko komponenti sistema odgovornih za reakciju na stres. Umereno povisuje serumske beta-endorfine, reguliše otpuštanje opioida (što spada u dio hipofizno-adrenalne osovine regulisanja stresa). Ovo smanjeno otpuštanje štiti od naglog porasta nivoa opioida  i  katekolamina, što povećava toleranciju na stres (otpuštanje je puno umerenije).

Rodiola rosea takođe štiti mozak i srce tokom stresa jer smanjuje sekreciju kortikotropin releasing faktora.

3. Endokrino i reproduktivno djelovanje

Neuroendokrine studije na životinjama pokazale su da kao i drugi adaptogeni. Rodiola rosea stimuliše tireoidnu funkciju bez izazivanja hipertireoidizma. Timus također funkcioniše bolje i biva zaštićen od involucije tijekom starenja. Nadbubrežne žlijezde funkcionišu sa većom rezervom bez nastajanja hipertrofije (što inače nastaje kod uzimanja drugih psihostimulansa).

Kod brojnih vrsta uočeno je poboljšano sazrijevanje jajašca kao i anabolički efekti kod mužjaka (pojačano stvaranje mišića i poboljšanje funkcije gonada).

4. Kardioprotektivni učinak

Rodiola rosea prvenstveno djeluje na stresom izazvano oštećenje srčane funkcije. Smanjuje nivo srčanih katekolamina i cAMP-a kao i otpuštanja katekolamina iz nadbubrežnih žlijezda.

Dovodi do aktivacije mu-opioidnih receptora u srčanom mišiću što sprečava aritmije na životinjskim modelima. Efekt se može ponišititi injekcijom naloksona (koji inhibira muopioidne receptore), što potvrđuje da je antiaritmički efekt Rodiole rosee povezan sa mu-opioidnim receptorima u miokardu.

Tokom izvođenja raznih testova na ljudima, simpatički i parasimpatički uticaj na srce poboljšan je nakon uzimanja R. rosee i to na način da srce pokazuje veću rezervu tokom stresa. ANS kontroliše automatske funkcije koje nisu pod uticajem naše volje. Simpatički sistem pomaže organizmu da odgovori na stres (povisuje frekvenciju srca, disanja i mišićni tonus). Parasimpatički sistem deluje suprotno i vraća energiju (usporava ritam srca i disanja i metabolizam). Poboljšanjem funkcije oba sistema, R. rosea omogućuje organizmu da dobije više energije tokom stresne reakcije, dok istovremeno održava viši nivo energetske zalihe.

5. Antioksidantni i antikancerogeni učinak

Rodiola rosea bogata je fenolnim komponentama koje imaju snažno antioksidativno delovanje.

Studije na životinjama pokazale su da smanjuje toksičnost izazvanu ciklofosfamidima, rubomicinom i adriamicinom, dok ujedno poboljšava njihova antikancerogena svojstva.

Takođe je dokazano da djeluje antimutageno – smanjuje incidenciju hromozomskih aberacija.

Toksičnost, popratne pojave i kontraindikacije

Rodiola rosea ima vrlo nizak stepen toksičnosti. LD50 kod zamoraca je 3.360 mg/kg, što znači da bi ekvivalentna doza za osobu od 70 kg bila 235 grama. Budući da su uobičajene kliničke doze između 200-600 mili grama/dan, postoji velika sigurnost kod korištenja ove biljke.

Rodiola rosea ima vrlo malo popratnih pojava. Većina osoba uočila je da im popravlja raspoloženje, daje energiju i mentalnu oštrinu. Neke osobe, posebno one koje su sklone anksioznim stanjima, mogu osetiti pogoršanje anksioznosti i agitiranost. Preparati bi se trebali uzimati tiokom jutra jer mogu uticati na spavanje i izazivati živopisne snove tijekom prvih nekoliko nedelja uzimanja.

Preparati su kontraindicirani kod ekscitiranih stanja, kod osoba sa bipolarnim poremećajima i kod maničnih stanja.

Do sada se nije otkrila ni jedna značajnija interakcija sa drugim lijekovima, premda postoji mogućnost aditivnog efekta sa drugim stimulansima. Najbolje se apsorbira uzeta na prazan želudac 30 minuta prije doručka i ručka.

Na ovom sajtu https://mojvitamin.com/top-proizvodi/rhodiolin-sibirska-ruza ili na broj telefona 063 521 847 možete poručiti proizvod RHODIOLIN koji u sebi sadrži 120 kapsula Rodiole rosee, gde je koncentrat Rodiole 5:1 i sa dodatkom Cinka od 5 mg.

Isporuka je poštom, plaćanje je POUZEĆEM na teritoriji cele Srbije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Eu.

Da li ste spremni da investirate u svoje zdravlje?

[wpsc_products product_id=’9′]